Banka Srpske – prvi dio ili Banka Srpskoj a lova….

07 February, 2014
|

U prethodnih mjesec dana sam pokušavao da prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama Republike Srpske dođem do dodatnih podataka koji bi samo dokazali da novi menadžment i članovi Nadzornog odbora Banke Srpske ne rade u skladu sa Zakonom. Podatke mi nisu dostavili u zakonskom roku pa sam poslao novi zahtjev, a u međuvremenu evo prvog dijela priče.

Moram napomenuti da imam veoma subjektivan odnos prema banci s obzirom na dugogodišnju saradnju ali da u interesu profesije imam obavezu da napišem ovaj post, prije svega kao preduzetnik, u kome ću opisati način na koji PR i marketing struka funkcionišu u poslovanju sa državnim firmama. Zbog svega što sam prethodnih godina uradio na razvoju PR tržišta nemam pravo da ćutim na očigledno kršenje zakona Uprave banke i pokušaje nekih firmi da rade poslove iz domena marketinga i PR-a za koje nisu referentne i kvalifikovane. Dio se odnosi i na nelegalno poslovanje firmi iz Srbije. Nepostojanje ozbiljnog strukovnog udruženja u RS ili BiH omogućava da se takve stvari dešavaju jer ne postoje jasno definisana pravila rada.

Svoju prvu firmu sam otvorio 2002. godine i otvorio sam račun u Balkan Investment banci. Još 2000.godine, dok sam radio kao novinar, intervjuisao sam tadašnji menadžment banke i fonda koji je učestvovao u procesu privatizacije. Audrius Globis i Valdas Varanavičius su bili glavni ljudi Balkan Investment fonda i banke. Edvinas Navickas, donedavno generalni direktor, je tada bio referent u banci. Kasnije je krajem 2003.godine došao na mjesto direktora Saulius Žostaustas i ostao je na toj poziciji neke dvije godine. Tokom 2003.godine smo započeli saradnju na polju marketinga, dizajna i oglašavanja i agencija je na pitch-u među 6 pozvanih agencija dobila taj posao.Nakon godinu dana saradnje, dobili smo veliki projekat za kampanju o privatizaciji koju smo preko Fonda za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske radili za Svjetsku banku u BIH. Zahvalili smo se Balkan banci na saradnji jer nismo imali resurse za nastavak saradnje- tada je u agenciji bilo samo troje stalno zaposlenih.

Saradnja je obnovljena polovinom 2008.godine jer je nekoliko mjeseci prije toga u Banjaluku dolazila delegacija agencije Hill & Knowlton koja je u Litvaniji vodila komunikacijske poslove za UBIG grupaciju. Razgovarali su sa 5 agencija u BIH, a, kada se u avgustu te godine dogodila pljačka Balkan banke, nazvali su nas kolege iz Litvanije i zamolili da hitno odemo do banke i pružimo pomoć u kriznom komuniciranju. Nakon toga smo potpisali ugovor koji je trajao godinu dana, a 15.avgusta 2009. godine je došlo do prekida ugovora koji je obnovljen negdje u februaru 2010. godine.U međuvremenu smo započeli saradnju i sa Fabrikom glinice Birač (isti većinski vlasnik kao kod banke) koja tada nije bila zadovoljna uslugama koje joj je pružala druga PR agencija iz Sarajeva. Od tada pa do prekida saradnje s Balkan bankom u septembru 2012.godine, na poslovima za Banku je svakodnevno radilo od 6 do 10 zaposlenih. Bio je to naš najvažniji klijent s kojim smo ostvarivali više od 40% godišnjeg prometa. Ekipa je bila uhodana, radili smo brojne kampanje, organizovali event-e, teambuilding-e za menadžment u Čapljini, na Vlašiću, u Bihaću, osmišljavali nove proizvode (krediti za poljoprivrednike po liniji IRB Republike Srpske su kao proizvod u potpunosti osmišljeni u našoj agenciji). Imali smo redovne sastanke i konsultacije, ali je polovinom 2012.godine došlo do razmimoliženja u razmišljanjima s agencijom od strane nekih članova tadašnje Uprave. Bili smo protiv ideje da se nekim novinarima ponude posebne isplate kako bi pisali „lijepo“ o nekim članovima Uprave. Upozoravali smo tadašnje rukovodstvo i na česte fluktuacije rukovodećih kadrova i da se rezultati kampanja i drugih aktivnosti ne mogu vidjeti jer u Banci postoji mnogo internih problema. Banka je zatražila da agencija smanji cijene usluga na šta nismo pristali jer smo u ugovoru dali izuzetno povoljne cijene i ugovor je raskinut. Tokom višegodišnje saradnje nikad od strane Banke ni pismeno ni usmeno nije izraženo nezadovoljstvo bilo kojim segmentom saradnje s agencijom. U dva slučaja su imali primjedbe na podizvođače na nekim projektima, za koje smatramo da su bile potpuno zlonamjerne i potpuno neosnovane . Nakon prestanka saradnje Balkan banka je započela saradnju s drugom agencijom i već na prvoj konferenciji za medije nakon 7 dana „častila“ prisutne novinare i predstavnike medija sa po 200 KM.

Ubrzo nakon toga je i došlo do problema u poslovanju banke a očigledno da neki potezi pokazuju da se i sada ide u pogrešnom smjeru.

I dalje sam Klijent banke i imam dva kredita u banci.

Prije nego što pređem na poentu, želim samo da postavim još par pitanja o kojim nije bilo diskusije u javnosti a koji ilustruju način na koji država pristupa rješenju nekih važnih problema.

Balkan Investment Bank je morala biti sačuvana zbog stabilnosti bankarskog tržišta u Republici Srpskoj. O tome zašto ranije nije ustanovljeno loše stanje u Banci odgovor bi trebalo da se traži u Agenciji za bankarstvo Republike Srpske.

Neću postavljati pitanje da lije Vlada Republike Srpske trebalo da spašava Balkan Investment banku, jer su stručni ljudi rekli da jeste. I neka jeste.

Prvo pitanje.

Da li je banku trebalo preimenovati u BANKU SRPSKE? Nipošto nije jer niko nije znao u kakvom se stanju banka nalazi, šta se krije u kreditima i depozitima, koji ćesve kosturi  ispasti iz ormara.Naziv Banka Srpske je trebalo da ima banka bez afera, bez istraga, bez prošlosti. S tim nazivom se neko poigrao, kao i s imenom Srpska.

Naziv Banka Srpske je trebalo da ima banka bez afera, bez istraga, bez prošlosti

Drugo pitanje.

Ako se već krenulo u spašavanje i oporavak tako problematične banke, onda je bilo logično da se na čelo banke dovede neko iskusno i referentno ime iz svijeta bankarstva, neko ko se pokazao kao vrstan bankar i menadžer, a ne rukovodilac šalter sale u Šipovu. (o menadžmentu Banke, direktorima i Nadzornom odboru, o njihovom kršenju zakona u drugom i trećem dijelu posta)

Postaviću par pitanja po jednoj od Adižesovih metoda, a sa aspekta komunikacija i kao neko ko se profesionalno tim bavi.

Da li je odluka o promjeni imena Balkan Investment banke u Banka Srpske AD bila pogrešna? Definitivno jeste.

Da li su pravi (stručni) ljudi učestvovali u donošenju odluke? Nisu.

Na koji su je način donijeli? Pogrešno i bez dovoljno informacija.

Da li je postojala konstruktivna razmjena ideja (među stručnom javnosti) o tom problemu? Naravno da nije.

Da li su razmotrene sve bitne informacije? Naravno da nisu.

Da li su pravilno izvagani svi razlozi ZA i PROTIV neke alternativne odluke? Nisu, jer vrijeme je to pokazalo.

Ova pitanja samo treba da posluže kako bi se analizirao proces donošenja odluke.

Da li je odluka o promjeni imena Balkan Investment banke u Banka Srpske AD bila pogrešna? Definitivno jeste.

Trebalo bi postaviti dodatna pitanja ko od članova tima koji je donio odluku o promjeni imena Banke nije uradio ono što je trebalo, da li je tajming bio pogrešan, da li je primjena odluke bila previše težak zadatak za one kojima je povjerena ili je zadatak shvaćen kao previše lako pa je došlo do previda ili umanjivanja značaja imenovanja banke u Banka Srpske. *Adižes

Balkan Investment banka AD Banjaluka je tokom 2011.godine preuzela Una banku iz Bihaća (nekadašanja Privredna banka Bihać). Agencija Prime je aktivno radila na komunikacijskim aktivnostima, učestvovali smo na brojnim radnim sastancima u Bihaću i, što je najvažanije, radili na ribrendingu Una banke. Zadatak je bio veoma zahtjevan jer je trebalo da se sačuva ime „Una“ u nazivu kako bi se očuvalo poslovanje i dugogodišnji Klijenti, a da se vizuelni identitet prilagodi vizuuelnom identitu Balkan banke.

Kreativni tim agencije je radio na nekoliko rješenja, uključili smo i kolege iz drugih sektora i na kraju smo došli do rješenja da se zvanično komunicira Balkan Investment banka, filijala Una, a vizuelno smo istakli riječ UNA. Sam ribrending banke je naišao na veliku podršku, kako zaposlenih u Una banci, tako i predstevnika vlasti u Bihaću, koji su u svom svečanom govoru povodom početka rada banke i projekta ribrendiranja izrazili zahvalnost agenciji Prime i čestitali na dobro obavljenom poslu.

Balkan investment banka je poslovala u Bihaću, Cazinu, Bužimu, Bosanskoj Krupi, Bosanskoj Otoci, Sanskom Mostu, Velikoj Kladuši i Ključu. Banka Srpske tamo ima nekoliko hiljada klijenata i 30-ak zaposlenih.

Treće pitanje.

Ko je o razmišljao o posljedicama po poslovanje banke u USK, a što ima veze za stabilnošću banke, kada je Banku preimenovao u Banku Srpske? Filijala Una je možda i najstabilniji dio banke jer ima iskusne kadrove, dugogodišnje Klijente koji primaju penzije iz inostranstva a nakon preuzimanja banke tamo nisu plasirani rizični krediti.

una-banka-logo

Šta je strategija izlaska sa tog tržišta? Da li je neko očekivao da će banka zadržati Klijente u Unsko Sanskom kantonu kada promijeni ime? Da li se tamo već koriste u dokumentima Banka Srpske ili naziv nije promijenjen? Šta će biti kada se u Bužimu postavi natpis Banka Srpske? Ili banka nezakonito koristi stare pečate?

Da li je neko očekivao da će banka zadržati Klijente u Unsko Sanskom kantonu kada promijeni ime?

Stojim pri tvrdnji da je sa marketinškog ali i tržišnog aspekta preimenovanje banke u Banku Srpske bio potpuno pogrešan potez.

Odluka je donijeta i nije je moguće promijeniti ali ono što je nakon toga uslijedilo pokazuje da ne postoje namjere za uspješnije i transparentnije poslovanje i da neki sitni interesi i dalje upravljaju bankom.

Uskoro nastavak.

P.S Pitanje za razmišljanje. Da li biste posao projektovanja i izgradnje kuće dali firmi koja se bavi proizvodnjom namještaja i samo za to ima reference?

Napomena: Inspiraciju za završetak posta sam dobio kada sam prije 2 dana dobio neobičan (da ne kažem prijeteći) telefonski poziv koji sam snimio a koji je upućen zbog mog ponovnog dopisa Upravi i Nadzornom odboru Banke Srpske da mi dostave informacije u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama.