Prethodne godine često sam pripremao raštiku i postavljao fotografije na društvene mreže, a onda dobijao pitanja za recept. Pošto sam se umorio od pojedinačnih objašnjavanja, evo i recepta za raštiku koju pripremam.
Prvo da kažem da sam prvi put za raštiku čuo i probao je još kao dijete tokom ljetovanja u Trpnju. Pelješac i Trpanj su bile lokacije gdje sam u skoro svakoj bašti mogao vidjeti raštiku. Moji roditelji su potom u našoj bašti iza kuće u Sarajevu redovno uzgajali raštiku koju je mama najčešće spremala sa suvim mesom. Koljenica se čuvala za raštiku uz dodatak krompira. Posljednjih desetak godina raštiku viđam najčešće u seoskim domaćinstvima pored puta Trebinje – Ljubinje.
Otkako sam počeo da se bavim uzgojem povrća u organskoj bašti Ilovice, raštika je postala moja omiljena biljka, koja svakih sedam dana daje novi prinos.
Prošle i ove godine raštikom sam uspio „zaraziti“ bar još desetak prijatelja koji nikada nisu ni čuli za nju, a kamoli je probali. Kuvanje raštike obično završavam oko ponoći, pošto sa pripremom rijetko počnem prije 19 časova, a nakon toga slijedi ponoćna dostava na nekoliko adresa u Banjoj Luci.
Wikipedia kaže da je raštika (lat. Brassica oleracea var. acephala) dvogodišnja zeljasta biljka dobro razvijenog vretenastog, jako razgranatog korijena.
Jedini problem kod spremanja raštike je vrijeme. Realno je potrebno oko 3-4 sata za pripremu raštike na moj način, bez obzira da li kuvate za dvije ili za deset osoba. Zato u naslovu stoji da je raštika idealno jelo za savršen nedeljni ručak.
Čuo sam da u Hercegovini raštiku pripremaju sa rižom. Poznato mi je da se od raštike pravi japrak tj. sarmice. Neko je kuva sa suvim mesom i krompirom, kao moja mama, a ja sam tu dodao i nešto svoje.
S obzirom na to da ja ne smijem jesti svinjetinu, koristim junetinu i suvo goveđe meso, ali u originalnom dalmatinsko- hercegovačkom receptu sa raštikom se kuva suva svinjska koljenica ili suva rebarca. Pršuta ili slanina su takođe obavezan sastojak, tako da u ovom receptu slobodno možete izabrati meso koje vam odgovara, a da ukus ostane isti. Raštika je jelo koje se kao pasulj može jesti više dana, tako da se preporučuje obavezno kuvanje u većoj posudi.
Potrebne namirnice za četiri osobe – za dva dana (12 – 16 tanjira):
- 1 kg lista raštike
- ½ kg junećeg buta ili vrata
- 200 gr suvog goveđeg mesa
- 800 gr krompira
- 400 gr mrkve
- 200 gr crnog luka
- 100 gr bijelog luka
- peršunov list
- so
- vegeta
- dvije Podravka goveđe kocke za supu
- ulje
Priprema:
Na vrelom ulju dinstajte sitno sjeckani crni i bijeli luk. Kada luk malo požuti dodajte junetinu sječenu na kocke iste veličine (2×2 ili 3×3 cm) i nastavite sve zajedno dinstati jos dvadesetak minuta. Dodajte mrkvu sjeckanu na kolutove, malo vegete ili soli i nastavite dinstati. Po potrebi dolijevajte malo tople vode. Nakon desetak minuta dodajte sitno sjeckan peršunov list, suvo meso sječeno na listove, dvije kocke koncentrata za goveđu supu, i dinstajte sve zajedno još pet minuta, a potom dolijte oko 2-3 litra ključale vode da bi se održala temperatura, i ostavite da se kuva na laganoj vatri.
Junetinu sam ubacio u recept jer daje bolji ukus, a supa ili čorba bude mnogo ukusnija, i sve zajedno dobija na kvalitetu. Umjesto mesa od buta možete staviti juneća rebra ili teletinu umjesto junetine.
Prije kuvanja raštiku treba očistiti tako što ćemo odstraniti korjenasti dio koji prolazi kroz sredinu lista, što se može dobro vidjeti na slikama čišćenja raštike. Taj korjenasti dio se teško kuva pa ga treba odstraniti.
Dok se junetina kuva, očišćenu i opranu raštiku prokuvajte 3-5 minuta, ocijedite, isperite i ostavite da se prohladi. Ako su listovi veliki, isijecite ih na veličinu oko tri cm. Ako je u pitanju mlada raštika sa sitnim listovima, ne morate je rezati.
Nakon 45 minuta kuvanja junetine i mrkve, možete dodati raštiku, a nakon 15-30 minuta dodajte i krompir isječen na kocke ili polovine, ako je u pitanju mladi krompir.
Sve zajedno kuvati još 30-45 minuta i potom skloniti s vatre.
Raštika se može servirati u tanjire kao čorba, a može se servirati i ocijeđena raštika sa mesom i povrćem, a supa se može posebno servirati.
Otac me naučio da na serviranu raštiku u tanjiru stavim malo sirćeta, jer tako dobije bolji ukus, iako nemamo običaj da to radimo sa drugim jelima.
Ostaje jedino da pronađete raštiku. Najsigurnije je da kupite rasad i posadite je, ili da je kupujete na pijaci u periodu od jula do oktobra. U selu Ahmići pokraj Viteza nalazi se rasadnik mog jarana Sidika Ahmića, koji organski uzgojenu raštiku distribuiše u FIS Vitez. Ako prolazite tim dijelom Bosne, svratite u njegov rasadnik koji se nalazi odmah pored puta. U Trebinju ćete moći naći dobru raštiku do kraja novembra. Prijatno.
2021